školska knjižnica

1867.- prvi tragovi o postojanju školske knjižnice nalaze se u časopisu Napredak, glasilu učitelja Zadruge. Učitelji su u navedeni časopis poslali izvješće o svom sastanku, danas bismo rekli aktivu. Na tom sastanku održanom 12. srpnja 1866. godine u Sladojevcima spominje se skupljanje priloga za školsku knjižnicu koja hvala Bogu liepo cvate. Također se spominje knjižničar Iv. Kovač koji se svojski pobrinuo za što ljepša i korisnija pedagogička djela.

 

Povijest knjižnice u današnjem obliku pratimo od 1971. godine kada je otvorena nova školska zgrada tj. današnja zgrada osnovne škole u Suhopolju. Rad na ustroju školske knjižnice trajao je cijele školske godine 1971./72. i početkom naredne školske godine. Knjižnica je počela raditi 29.XI.1972. tj. godinu dana nakon otvaranja nove školske zgrade. U tom se periodu nabavio namještaj za čitaonicu i police za knjige koje su obrađene i uvedene u Inventar knjiga. Za vrijeme ovih poslova knjige su se ipak mogle posuđivati. Prvu knjigu iz ove knjižnice, Petaestogodišnji kapetan, Julesa Verna posudila je učenica 6.b razreda Vesna Bačar.

 

Na kraju školske godine 1972./73. knjižnica ima 14 794 knjiga. Knjižničarka koja je radila na ustroju knjižnice i vodila ju do odlaska u mirovinu 1990. godine, bila je nastavnica hrvatskoga jezika, gospođa Zora Kukla. Iz njezinih rukopisnih zapisa Zapisi o životu školske knjižnice; za neke nove klince mogu se pratiti sva važna zbivanja u knjižnici od 1971. do 1990. godine.

 

A u tom devetnaestogodišnjem periodu rada knjižničarke gospođe Zore Kukle knjižnica je bila bogata zbivanjima i aktivnostima. Održavali su se sati male lektire (sat lektira za niže razrede), izložbe knjiga, motivacijske izložbe, uređivao se pano školskog lista Iskrice, održavali su se književni susreti. Kroz knjižnicu je prošlo 28 imena i danas aktualnih u dječjoj i omladinskoj književnosti: Stanislav Femenić, Ivan Kušan, Nada Iveljić, Sunčana Škrinjarić, Pero Zlatar, Zvonimir Balog, Danko Oblak, Anđelka Martić, Zvonimir Majdak, Pajo Kanižaj, Mladen Bjažić, Dragutin Horkić, Zlatko Krilić, Branko Hribar, Joža Horvat, Anto Gardaš, Jadranko Bitenc… Knjižnica je od 1987. počela nabavljati i AV građu, a fond knjiga kretao se oko 15000; najveći broj zabilježen je šk.god. 1988./89. – 16 440 knjiga.

 

Dugogodišnja knjižničarka, gospođa Zora Kukla, nadahnuto je na kraju svojih zapisa napisala:

Gospođa Kukla zadnjim je riječima anticipirala današnje smjerove i ciljeve školske knjižnice kojima su se svojim radom pridružili i njezini nasljednici.

 

Narednu školsku godinu 1990./91. u knjižnici je nastavnik hrvatskog jezika Dušan Vudrag, uposlen kao knjižničar.

Nakon njega u knjižnici radi knjižničar Vladimir Brabec koji je ranije radio u Mjesnoj knjižnici Matija Gubec. Njegov knjižničarski staž potrajao je petnaest godina. Knjižnica je za to vrijeme osuvremenjena novim stručnim i lektirnim naslovima, a kao najveći doprinos treba spomenuti informatizaciju knjižnice. Sva je knjižna građa uvedena u računalo i pomoću knjižničnog programa Metel obavlja se moderno bibliotečno poslovanje.

 

Danas u knjižnici radi prof. hrvatskog jezika i književnosti Vlatka Valentić. Nakon petnaestogodišnjeg rada u nastavi obavlja posao knjižničara u OŠ Suhopolje.